Tvornica slatkih uspomena
Petkom smo svi već umorni od radnog tjedna i samo čekamo vikend da se odmorimo. Kako ga onda učiniti podnošljivijim, a pritom odraditi i više nego inače?...
Mudrost mjeseca
“Tko može, radi. Tko ne može, podučava!”
George Bernard Shaw (1856.–1950.)
Što znači riječ kurikulum?
Riječ “kurikulum” nastala je kao latinska riječ koja znači “utrka” ili “tijek utrke” (što pak potječe od glagola currere što znači “trčati/nastaviti” od protoindoeuropskog korijena *kers- “trčati “). Prva poznata upotreba u obrazovnom kontekstu je u Professio Regia, djelu profesora Sveučilišta u Parizu Petrusa Ramusa objavljenom posthumno 1576. Izraz se kasnije pojavljuje u zapisima Sveučilišta u Leidenu 1582. godine. Čini se da je porijeklo riječi usko povezano s kalvinističkom željom da se uvede više reda u obrazovanje. Do sedamnaestog stoljeća, Sveučilište u Glasgowu također je svoj “tečaj” studija nazivalo “curriculum”, što je dovelo do prve poznate upotrebe termina u engleskom jeziku 1633. godine. Do devetnaestog stoljeća, europska su se sveučilišta rutinski pozivala na svoje kurikulume kako bi opisala i cjelokupni tijek studija (kao za diplomu iz kirurgije) i određene kolegije i njihov sadržaj. Do 1824. riječ je definirana kao “tečaj, posebno fiksni tečaj studija na koledžu, sveučilištu ili školi.”
Izvor: https://en.wikipedia.org/wiki/Curriculum (21.10.2024.)
1. Suvremeno značenje (Hrvatska)
Kurikulum, kurikul (lat. curriculum), raznovrsno je korišten termin, a Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika donijelo je odluku da se riječ curriculum na hrvatski jezik ne može prevesti kao kurikulum, nego hrvatskim nazivima naukovna osnova ili nastavni uputnik. Naziv nastavni uputnik je od 2005. neko vrijeme upotrebljavan u dokumentima Ministarstva (Vodič kroz HNOS). Riječ uputnik nije, međutim, zaživjela u hrvatskim školama te se i dalje koristi naziv kurikulum ili kurikul.
„Sama riječ uputnik (latinski: curriculum, slovenski: učni načrt) upućuje sve subjekte odgojno-obrazovnog procesa na to:
što se uči i zašto;
kako se uči;
kada se uči;
gdje se uči.”
Kurikulum obuhvaća preciznu i sustavnu ukupnost planiranog odgoja i obrazovanja (cilj, zadaće, sadržaji, organizacija, metode, mediji, strategije).
Temeljna mu je karakteristika “učeniku orijentirano učenje”, ali precizno artikulirano (algoritmizirano), zato se svako planiranje i programiranje ne može nazvati kurikulumom, nego samo ono koje zadovoljava metodologijske uvjete, kriterije i tehnologiju izrade kurikuluma.
Hrvatski je nacionalni uputnik u sklopu HNOS-a iz 2006. godine uključio sve ključne sastavnice europskih nacionalnih kurikuluma, nove nastavne metode, istraživačku nastavu, interdisciplinarnost, kompetencije učenika, integralno planiranje, vrednovanje rezultata.
Izvor: https://hr.wikipedia.org/wiki/Kurikul (21.10.2024.)
2. Anglosaksonske zemlje
U obrazovanju, curiculum (/kəˈrɪkjʊləm/; mn.: curriculums ili curricula /kəˈrɪkjʊlə/) je ukupnost učeničkih iskustava koja se javljaju u obrazovnom procesu.Termin se često posebno odnosi na planirani slijed nastave ili na pogled na učenikova iskustva u smislu obrazovnih ciljeva nastavnika ili škole.
Izvor: https://en.wikipedia.org/wiki/Curriculum (21.10.2024.)
3. Njemačko govorno područje
Das Curriculum ( pl. Curricula; od latinskog: trka, cirkulacija, kružna staza, trčanje) je kurikulum ili nastavni program koji se temelji na teoriji poučavanja i učenja (didaktika).
Nastavni plan (i program) je obično ograničen na navođenje sadržaja lekcije. Kurikulum je, s druge strane, više orijentiran prema ciljevima nastave i tijeku procesa poučavanja i učenja odnosno tijeku studija. Konkretno, također sadrži izjave o okvirnim uvjetima za učenje. Osim nastavnog sadržaja, u obzir se uzimaju i „psihološke mogućnosti učenja i razvoja polaznika“.
U didaktičkoj raspravi pojam kurikulum je (ponovno) uvezen iz SAD-a krajem 1960-ih, posebice od strane Saula B. Robinsohna: Kurikulum bi trebao uključivati što precizniju regulaciju ne samo ciljeva učenja i sadržaja učenja, već i procesa učenja i organizacija učenja. Tako je to shvaćeno u strukturnom planu Njemačkog obrazovnog vijeća 1970. godine.
Izvor: https://de.wikipedia.org/wiki/Curriculum_(Paedagogik)
(21.10.2024.)
4. Frankofonske zemlje
Riječ kurikulum se uopće ne koristi. Prevodi se sa pojmom školski programi, odnosno nastavni program.
Nastavni program je studijski program različitih disciplina koji se podučava u obrazovnoj ustanovi, bilo javnoj ili privatnoj. Izrada programa, pokretanje konzultacija, organiziranje potrebne podrške, sve je to višegodišnji proces. Glavne faze su: dizajn i pisanje programa, što uključuje procese pregleda i odobravanja, te razvoj povezane sustavne podrške.
Izvor: https://fr.wikipedia.org/wiki/Programmes_scolaires (21.10.2024.)
5. Finska
Riječ kurikulum se uopće ne koristi. Prevodi se sa pojmom nastavni plan.
Nastavni plan (opetussuunnitelma ili kraće OPS) je plan organizacije nastave. U Finskoj se nastavni plan osnovnog obrazovanja temelji na osnovnom nastavnom planu koje je utvrdio Odbor za obrazovanje. Državno vijeće odlučuje o rasporedu sati, odnosno o tome koliko se tjedno sati nastave po predmetima daje.
Organizator obrazovanja, primjerice općina, mora dati suglasnost na nastavni plan i program obrazovanja. Opća je praksa da općine pripremaju nastavni plan i program na temelju osnovnog nastavnog plana i programa, a svaka škola planira plan za pojedinu školu na temelju tog plana za pojedinu općinu.
Izvor: https://fi.wikipedia.org/wiki/Opetussuunnitelma (21.10.2024.)
6. Italija
Curriculum (rjeđe curricolo, množina: obično sklonjen, curriculum) u području obrazovanja označava skup kolegija i njihovih sadržaja koje nudi institucija kao što je škola ili sveučilište.
To je latinska riječ unesena u talijanski jezik 1892., izvedena od currere, “trčati”.
Izvor: https://it.wikipedia.org/wiki/Curriculum (21.10.2024.)
Online nastava
Udaljeno učenje za učenike i nastavnike
Učenici
Korisni sadržaji za učenike
Učitelji
eDnevnik za nastavnike